English
 |
Izložba Arhivske zgrade u Hrvatskoj, svečano otvorenje novih prostora Državnog arhiva u Rijeci, održano u spremišnim prostorima u Vodovodnoj ulici, 13. lipnja 2000. U suradnji s Gradom Rijeka i Hrvatskim državnim arhivom u Zagrebu. Radi se o dvije zgrade u Vodovodnoj ulici, broj 2 i 5. Autorica postava Nana Palinić. Državni arhiv u Rijeci. Rijeka 2000. | |
 |
Ban Josip Jelačić, znanstveni skup i izložba u povodu 200-te obljetnice rođenja. Održana su predavanja 13. prosinca 2001. u Palači Državnog arhiva u Rijeci i 14. prosinca na Pučkom otvorenom učilištu Dr. Ante Starčević u Gospiću. Državni arhiv u Rijeci ovom je manifestacijom obilježio 75-tu obljetnicu utemeljenja arhiva. Tom prigodom otvorena je izložba koju su postavili Boris Zakošek i Mladen Urem. Na znanstvenom skupu sudjelovali su Goran Crnković, Agneza Szabo, Nikola Stražičić, Željko Bartulović, Vesna Munić, Irvin Lukežić, Manon Giron, Igor Žic, Olga Magaš, Liljana Domić, Anđelko Mijatović, Juraj Kolarić, Dubravko Jelčić, Bože Mimica, Vladimir P. Goss, Vladimir Haklik, Ivan Devčić i Bojan Šober. Državni arhiv u Rijeci. Rijeka 2001. | |
  |
Zrinka TOLIĆ NIKOLIĆ: Pjesnik crnog mjeseca – Janko Polić Kamov u arhivskim zapisima (Optički disk - CD i tiskana knjižica, elektronička građa, tiskani prilog, 12 stranica): Janko Polić Kamov u arhivskim zapisima (katalog izložbe). Autorica izložbe Zrinka Tolić Nikolić, ostali zastupljeni autori: Goran Crnković (autor predgovora, Tajna prezimena Polić), Arnea Kamenarović (Zaboravljeni riječki skladatelj Milutin Polić), Petar Velnić, Mladen Urem (Bibliografija o Janku Poliću Kamovu 1995-2000) i Milutin Polić (skladbe). Državni arhiv u Rijeci, Rijeka 2003. Manifestacija u organizaciji Državnog arhiva u Rijeci održana 13. ožujka 2003. godine u povodu 120. obljetnice rođenja Milutina Polića (1883.-1908.). Program Predstavljanje CD ROM-a „Pjesnik crnog mjeseca“ Janko Polić Kamov u arhivskim zapisima (Zrinka Tolić Nikolić), Obitelj Polić (Mladen Urem), Zaboravljeni skladatelj Milutin Polić (Arnea Kamenarović), „Sitne pjesme“ Milutina Polića skladane na stihove Augusta Harambašića pjeva Mirella Toić uz glasovirsku pratnju Vladimira Babina. Rijeka 2003. |
|
  |
Međunarodni znanstveni skup Iz povijesti hrvatsko-bugarskih odnosa. Znanstveni skup održan u Državnom arhivu u Rijeci, 26. listopada 2004. Sudjelovali su Nikolaj Kočev, Juraj Kolarić, Emanuel Hoško, Milen Kumanov, Ljubinka Toševa Karpowicz, Stefan Stratiev, Goran Crnković, Borislav Drjanovski, Theodor de Canziani Jakšić, Jadran Zalokar i Antonija Kiš. Organizatori Državni arhiv u Rijeci i Udruga prijatelja Bugarske, Rijeka. Rijeka 2004. | |
 |
Rijeka i mađarska kultura, Međunarodni znanstveni skup Rijeka i mađarska kultura / Rijeka (Fiume) és a magyar kultúra, održan u Državnom arhivu u Rijeci, 3. - 4. listopada 2003. Zbornik radova, 148 stranica (pripremio i uredio Irvin Lukežić, prijevodi sažetaka na engleski i talijanski Đurđa Rošić, na mađarski István Ladányi, na njemački Petra Žagar). Nakladnici Državni arhiv u Rijeci i Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, 2004. Na vrhu naslovne stranice: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta E. L.T.E. u Budimpešti, Katedra za kulturnu povijest, Institut Bálint Balassi u Budimpešti, Centar za hungarologiju. Zastupljeni autori: Nedjeljko Fabrio, Dorottya Andrási, Danijela Bačić-Karković, Franciska Ćurković-Major, Anna Fábri, Ilona Fried, Csaba Gy. Kiss, László Kósa, István Ladányi, István Lőkös, Irvin Lukežić, Jolán Mann, Ines Srdoč-Konestra, Csilla Varga, ISBN 953-7134-00-8 (Državni arhiv u Rijeci), Rijeka 2004. | |
 |
Iz povijesti hrvatsko bugarskih odnosa, 3. međunarodni znanstveni kolokvij. Znanstveni skup održan u Državnom arhivu u Rijeci 27. rujna 2007. u organizaciji Državnog arhiva u Rijeci i Udruge prijatelja Bugarske, Rijeka. Na znanstvenom kolokviju su sudjelovali Goran Crnković, Ante Gulin, Branko Kaleb, Sergej Valev, Stjepan Ćosić, Rumjana Božilova, Ivan Božilov, Svetozar Eldarov, Ljubinka Toševa Karpowicz, Marijana Stamova i Theodor de Canziani Jakšić. Na skupu je održana i Godišnja skupština Udruge prijatelja Bugarske. Rijeka 2007. | |
 |
Seminar Zaštita arhivskog gradiva u pismohranama. Organizatori seminara Državni arhiv u Rijeci, Državni arhiv u Pazinu i Državni arhiv u Gospiću. Teme: Program za polaganje stručnog ispita, novosti iz arhivskog zakonodavstva, nacionalna arhivska mreža-Arhinet i kategorizacija imatelja. Pozdravna riječ: Goran Crnković, Ivica Mataija i Elvis Orbanić. Predavači: Silvija Babić, Darko Rubčić, Zrinka Tolić Nikolić, Karmen Markezić, Nada Klobučar, Zoran Stanković i Vlatka Lemić. Opatija, Hotel Ambasador, 13. – 14. svibnja 2008. | |
 |
Međunarodni dan arhiva (Hrvatska arhivska zajednica obilježavajući ovaj dan želi potaknuti i razviti svijest javnosti o arhivskom gradivu kao spomeničkom blagu). Tim povodom podijeljena je publikacija Državni arhivi u Hrvatskoj, 32 stranice (nakladnik Hrvatski državni arhiv, urednica Vlatka Lemić, Zagreb 2009.), kao i mali deplijan formata A4, trostruko presavijen s katalogom svih Državnih arhiva u Republici Hrvatskoj (nakladnik HDA, urednica Vlatka Lemić, 2009.). Program; 8. lipnja predstavljanje Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci, svezak 49. Vjesnik je predstavio dr. Franjo Velčić; 9. lipnja održao se od 10.00 do 20.00 Dan otvorenog arhiva a u 12.00 sati je otvorena izložba Državni arhivi u Hrvatskoj; 10. lipnja održano je otvaranje izložbe u suorganizaciji s Riječkom nadbiskupijom i Katedralom Sv. Vida „Hortus Sancti Vidi“. Rijeka 2009. | |
 |
Zaštita i restauriranje papirnog i knjižnog gradiva u arhivima. Izložba postavljena u Državnom arhivu u Rijeci u lipnju 2010. Zajednička izložba Arhiva Republike Slovenije i Državnog arhiva u Rijeci povodom Međunarodnog dana arhiva. Autori izložbe Jedert Vodopivec iz ARS-e, Iva Gobić Vitolović i Dorijana Malinarić Macan. Rijeka 2010. | |
|
Od urbara do katastra - zemljišno vlasništvu u arhivima. Autori izložbe Vlatka Lemić i Boris Zakošek. Izložba održana u lipnju 2010. u Državnom arhivu u Rijeci povodom Međunarodnog dana arhiva. Rijeka 2010. | |
 |
Predstavljanje naslova Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870.-1918./Magyar Királyi Tengerészeti Hatóság iratai 1870.-1918. održano je u Državnom arhivu u Rijeci, 24. listopada 2011. Knjigu su predstavili Sándor Bősze, Goran Crnković i Boris Zakošek. Rijeka 2011. Vidjeti Posebna izdanja, sv. 21. | |
 |
Zlatko Špoljar, pedagog, književnik i glazbenik. Stručni skup povodom svečanog preuzimanja pisane ostavštine Zlatka Špoljara i 120. obljetnice rođenja. Skup je održan 25. listopada 2012. u Državnom arhivu u Rijeci i 26. listopada 2012. u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu. Pozdravne riječi su uputili Branka Manin, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja i Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci. Događaj u DAR-u je popraćen arhivskom izložbom u trajanju od 25. listopada do 9. studenog 2012. godine. Izložbu je postavila Zorica Manojlović. Na skupu su izlagali: Zorica Manojlović (Ostavština Z. Špoljara u DAR-u), Štefka Batinić (Z. Špoljar kao učitelj i pedagog) i dr. Mirna Marić (Glazbeno djelovanje Z. Špoljara). U glazbenom programu, djela Z. Špoljara izveli su Ana Šepić (glasovir) i Melany Ujčić uz glasovirsku pratnju Ivane Herman. Rijeka – Zagreb 2012. | |
 |
Goran CRNKOVIĆ: Dr. Đuro Rošić. Prisjećajni skup i prigodna izložba povodom svečane primopredaje pisane ostavštine dr. Đure Rošića Državnom arhivu u Rijeci. Skup i izložba otvorena 20. svibnja 2013. u foyeru HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Na skupu su sudjelovali Nada Matošević Orešković, Goran Crnković, Damir Orlić i darovateljica Neva Rošić. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su sopranistica Marijana Prohaska uz glasovirsku pratnju Igora Vlajnića. Organizatori Državni arhiv u Rijeci, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca i Matica hrvatska – Ogranak u Rijeci. Rijeka 2013. | |
 |
Jasenka KRANJČEVIĆ i Mirjana KOS: Fragmenti prekinutog vremena. Neizvedeni projekti turističke arhitekture, izložba postavljena povodom svečanog otvorenja 4. Kongresa hrvatskih arhivista (22.-25. listopada 2013. u Rijeci i Opatiji), te službeno otvorena 14. studenog 2013. Vidjeti Posebna izdanja DAR-a, sv. 24. | |
 |
Zorica MANOJLOVIĆ: Dr. Milivoj Mirza Abdurahman Malić (Život i djelo vrsnog orijentalista i poliglota, Imotski 1897. - Sušak 1935.). Predavanje više arhivistice Zorice Manojlović, održano 21. veljače 2014. u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Rijeci. Organizatori predavanja Hrvatsko-tursko društvo Rijeka u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci i Medžlisom Islamske zajednice Rijeka. Rijeka 2014. | |
 
|
U povodu Međunarodnog dana arhiva predstavljene su izdavačke i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti Arhiva Republike Slovenije. Predstavljeni izdanja i projekti: Zemljovid Ilirskih pokrajina Gaetana Palme iz 1812. godine (predavači prof. dr. sc. Janez Šumrada, prof. dr. sc. Milan Orožen Adamič i Primož Gašperič); Dalmatinova biblija 1584 – istraživanja i konzervatorsko-restauratorski zahvat (predavačica dr. Jedert Vodopivec, voditeljica Centra za konzervaciju i restauraciju u Arhivu Republike Slovenije); Projekcija filma „Oživljena biblija – Bible-Revived“ o radovima na Dalmatinovoj Bibliji (redatelj i scenarist filma Jadran Sterle). Državni arhiv u Rijeci, 12. lipnja 2014. godine. |
|
|
Međunarodna arhivistička konferencija „Stanje i perspektive arhivske glagoljske baštine“ / International archival convention „The state and the outlook of archival glagolitic heritage“ Organizatori skupa: Hrvatski državni arhiv (Zagreb), Državni arhiv u Pazinu, Državni arhiv u Rijeci, Icarus - International Centre for Archival Research (Wien) i The Creative archives' and users' network (Co-fundes by the Creative Europe Programme of the European Union). Državni arhivi u Rijeci i Pazinu u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, ICARUS-om (International Center for Archival Research) i The Creative archives' and users' network (Co-fundes by the Creative Europe Programme of the European Union) organizirali su, 28. i 29. svibnja 2015. godine međunarodnu arhivističku konferenciju „Stanje i perspektive arhivske glagoljske baštine“. Prvi dan konferencije održan je u Državnom arhivu u Pazinu, a drugi dio sljedećeg dana u Državnom arhivu u Rijeci. Namjera organizatora ovoga skupa bio je čuti od relevantnih znanstvenika (jezikoslovaca, povjesničara jezika i književnosti, povjesničara, kulturologa, i ponajvećma arhivista) o novopronađenim arhivskim zapisima koji još nisu obznanjeni javnosti. Također, ovo je bilo mjesto gdje se vršila smotra programa valorizacije naše glagoljske arhivske baštine kroz inicijative institucija, udruga i pojedinaca. Skup je uvodnim pozdravom otvorio ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu Elvis Orbanić. Nakon domaćina okupljenima su se, u ime suorganizatora, obratili ravnatelj Državnog Arhiva u Rijeci Goran Crnković, te ravnateljica Hrvatskog državnog Arhiva iz Zagreba Vlatka Lemić. U ime Porečke i Pulske biskupije skupu se obratio mons. Ivan Milovan, biskup u miru. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti skup je pozdravio akademik Josip Bratulić, a u ime iračkog izaslanstva koje je nazočilo konferenciji pomoćni biskup Bagdada mons. Basilio Yaldo. Skupu je nazočio i predsjednik Udruge crkvenih arhivista (Assocazione archivistica ecclesiastica) sa sjedištem u Vatikanu mons. prof. Gaetano Zito. On je izrazio pohvalno mišljenje o radu, aktivnostima i projektima hrvatskih arhivista, koji su kako je rekao od svjetskog kongresa crkvenih arhivista održanog prije dvije godine organizirali dva vrlo uspješna međunarodna skupa, prošle godine u Šibeniku i ove godine u Pazinu i Rijeci. Njihov rad na materiji crkvenih arhiva, napose stoga što su to državne a ne crkvene institucije, izuzetno je pohvalan, kao i njihova suradnja sa crkvenim institucijama. Njihovi uspjesi i aktivnost trebaju biti primjer drugim istočnoeuropskim zemljama na koji se način treba razvijati arhivistička struka, naglasio je mons. Zito, koji je zajedno s posjetiteljima razgledao zbirku Matičnih knjiga riječkoga Državnog arhiva. Razgledavanje je popraćeno prigodnim predavanjem uz vodstvo kroz najznačajnije primjerke sačuvanih matica koje su održali arhivisti riječkoga arhiva Boris Zakošek i Mladen Urem. Gosti su bili iznenađeni dugom tradicijom vođenja matičnih knjiga koje u ovom dijelu Hrvatske koje seže u prvu polovicu 16. stoljeća. Radni dio prvoga dana konferencije posvećen je starim, ali i novootkrivenim glagoljskim grafitima u Istri. U poslijepodnevnim satima sudionici su povedeni na izlet u Roč i Hum, putovanje alejom glagoljaša tumačio je akademik Bratulić, a u Humu su potom predstavljena dva izdanja Dražena Vlahova, Glagoljske matice krštenih i vjenčanih iz Draguća u Istri iz 16. stoljeća i Tri glagoljske matične knjige s otoka Prvića iz 17. stoljeća. Drugog dana, rad konferencije nastavljen je pri Državnom Arhivu u Rijeci, gdje je nakon pozdravnog govora ravnatelja Gorana Crnkovića u kojem je naglasio riječku glagoljašku tradiciju, počeo program izlaganja brojnih sudionika. Velik je interes izazvao rad dr. Sanje Holjevac. Manifestacija je zaključena okruglim stolom na temu „Zaštita arhivskog gradiva glagoljske crkvene provenijencije“. Predavanja prvi dan - Državni arhiv u Pazinu Glagoljica Istre i Kvarnera: Josip BRATULIĆ Glagoljski pravni spomenici u hrvatskim arhivima i knjižnicama; Ivan JURKOVIĆ - Glagoljski rukopisi – izdavački niz Državnog arhiva u Pazinu; Maja CERIĆ, Mirela MRAK - O istarskoj arhivskoj glagoljskoj baštini; Boris Domagoj BILETIĆ - Fašistički kulturocid i hrvatska književnost Istre; Mladen Juvenal MILOHANIĆ - Glagoljica na Bujštini; Darko KOMŠO - Novootkriveni glagoljski grafiti u Istri. Glagoljica ostalih krajeva: Svetlana VIALOVA - The largest Collectin of Croatin Glagolitic monuments outside of Croatia; Nataša MUČALO - Demographica et glagolitia Sibenicensia – izdavački projekt Državnog arhiva u Šibeniku; Kristian JURAN - Očuvanost i istraženost šibenske glagoljične baštine; Deborah ROGOZNICA, Zdenka BONIN - Glagolska pisana dediščina hranjena v Pokrajinskem arhivu Koper; Marina GRGIČEVIĆ, Gordana TVRDIĆ, Bruna Horović VUKOVIĆ - Glagoljska baština s osvrtom na bosančicu – hrvatsku ćirilicu u Državnom arhivu u Splitu; Ladislav DOBRICA - Uloga Hrvatskog državnog arhiva u očuvanju glagoljske baštine; Zoran PEROVIĆ - Tragovi glagoljice u Državnom arhivu u Dubrovniku; Markus LEIDECK - Tragovi glagoljice u Beču; Zoran LADIĆ - Bilježnički protokol vrbničkog notara popa Barića Bozanića iz sredine 16. stoljeća – najstarija glagoljska bilježnička knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu. Put Aleje glagoljaša, Hum i Roč (voditelj: akademik Josip Bratulić). Predstavljanje knjiga: Dražen Vlahov, Glagoljske matice krštenih i vjenčanih iz Draguća u Istri (1579.–1650.) Dražen Vlahov, Tri glagoljske matične knjige s otoka Prvića (1689.–1711.) Predavanja drugi dan - Državni arhiv u Rijeci Glagoljica u obrazovanju: Andrej N. SOBOLJEV - Stanje i perspektive obuke naučnog kadra za proučavanje glagoljske baštine u Rusiji; Mateo ŽAGAR, Marijana TOMIĆ, Mario ESSERT - Mogućnost i ograničenja digitalne paleografije i kodikologije u istraživanju hrvatskoglagoljske baštine; Ivan BOTICA, Tomislav GALOVIĆ - Glagoljica u sveučilišnoj nastavi: primjer kolegija Hrvatska epigrafia i paleografia na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Damir KREMENIĆ - Pisarnice ljetnih škola glagoljice na Krku. Glagoljica u crkvenom, književnom i tradicijskom nasljeđu: Johannes REINHART - Viđenje Konstantinovo (Visio Constantii) hrvatskoglagoljski tekst i slavenska tradicija; Ivan BOTICA i Kristian KUHAR - Tragom istarskih franjevaca trećoredaca glagoljaša na Krku; Andrea RADOŠEVIĆ, Antonio MAGDIĆ - Razvoj i pojava digitalne bibliografie hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga; Grozdana FRANOV-ŽIVKOVIĆ - MONUMENTA GLAGOLITICA ARCHIDIOECESIS IADERTINAE – transliteracije i faksimili glagoljskih spomenika zadarskog područja u izdanju Stalne izložbe crkvene umjetnost u Zadru. Glagoljica u aktivnostima i zbirkama: Heinz MIKLAS - The Activities of the Centre of Image and Material Analysis in Cultural Heritage (CIMA) in Vienna Related to the Glagolitic Heritage; Marica ČUNČIĆ - Djelatnost Staroslavenskoga instituta; Milan MIHALJEVIĆ - Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo: ustroj i ciljevi; Sanja HOLJEVAC - Dosadašnja istraživanja riječke arhivske glagoljske baštine. |
|
   
|
U utorak, 30. lipnja 3015. u Državnom arhivu u Rijeci je predstavljena knjiga Tuđmanov arhiv. Radi se o izdanju tiskanom u šest svezaka u kojem je objedinjena korespondencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine. Nakladnik je Hrvatska sveučilišna naklada u sunakladništvu s Hrvatskim institutom za povijest.
Urednik izdanja Miroslav Tuđman istaknuo je kako se ovo izdanje nije moglo objaviti ranije, jer se nije moglo doći do dokumenata koji čine sadržaj ovih knjiga, dodavši: “Da se to moglo učiniti početkom 2000-tih godina, ne bi bilo politike detuđmanizacije. Ta politika propada, a ovaj niz knjiga će dati svoj doprinos tome”. Govoreći o djelovanju svoga oca, rekao je kako je u promišljanju i djelovanju predsjednika Tuđmana važno znati da je on prije svega bio povjesničar, koji je u povijesti pronalazio okvire zbivanja u budućnosti. “Često ga se doživljavalo kao generala spremnog na vojna rješenja a on je znao iz povijesti da ništa što je nastalo na sili ne može biti trajno, te se od prvog dana zalagao za mirovna rješenja”. Naglasio je da dokumenti u ovom knjižnom nizu daju niz pokazatelja kako su drugi ljudi vodili loše politike ili su odstupali od svojih uvjerenja. “Bez ovih knjiga više se neće moći pisati o suvremenoj hrvatskoj povijesti”, istaknuo je. Anita Šikić, direktorica Hrvatske sveučilišne naklade koja je uz Hrvatski institut za povijest izdala knjigu, istaknula je da svih šest tomova zajedno imaju 3604 stranice, na kojima je objavljeno 1400 Tuđmanovih pisama drugim državnicima, Svetoj stolici, političarima zemalja s područja bivše države i vojnom stožeru ondašnje JNA, te pisama koje je od njih primao. Izdanje je prije svega namijenjeno domaćim i inozemnim znanstvenicima, a izrazila je uvjerenje da će biti zanimljivo i široj čitalačkoj publici. Na početku svakog toma, poredanih kronološki, tekstovi su znanstvenika i suvremenika u kojima se predstavlja povijesni kontekst obuhvaćenog razdoblja. Akademik Petar Strčić naglasio je kako je za povijesnu znanost bitno da se objavljuju ovakva izdanja, kao vrela podataka. “Iz ove korespondencije se može vidjeti što je Franjo Tuđman učinio za stvaranje i opstanak Hrvatske”, kazao je. Recenzent prof. dr. Ivan Rogić je “Tuđmanov arhiv” nazvao jednim od epskih zahvata prema činjenicama. Kao Tuđmanove karakteristike izdvojio je njegovo dragovoljstvo, što podrazumijeva da je istupao kao prvi u presudnim momentima i činio ono što je iznad njegovih obveza, potom karizmatičnost njegova djelovanja te teorijska sprema koja mu je omogućila uspješno predviđanje i poduzimanje koraka. Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković je rekao da je Franjo Tuđman stao na čelo naroda u teškim i izazovnim vremenima koja su, unatoč tome, pružala perspektivu. “Znao je oformiti program iza kojega je stao narod, te ga vodio do osamostaljenja, međunarodnog priznanja i oslobođenja”. Predstavljeno izdanje označio je jedinstvenim po značenju, jer se uobičajeno ne objavljuje arhiv državnika i dodao: “Ovo je temeljno djelo za svakoga tko se želi baviti hrvatskom poviješću”. |
|
 |
Koncert skladbi Ivana pl. Zajca Organizatori: Riječki ogranak Matice hrvatske i Družba "Braća Hrvatskog zmaja", Stol riječko-bakarski U Državnom arhivu u Rijeci 15. prosinca 2016. održani su koncert i predavanje u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke i 140. obljetnice praizvedbe opere Nikola Šubić Zrinjski. Pozdravni govor u ime organizatora održao je predsjednik OMH u Rijeci Goran Crnković naglasivši važnost junaštva Nikole Zrinskoga te utjecaj opere i književnih djela posvećenih tom junaku na sveukupnu nacionalnu kulturu i nacionalni duh. Nakon toga nastupili su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu – Područnog odjela Rijeka iz klase operne prvakinje i pedagoginje profesorice Olge Šober: Ivana Miletić, Rafaela Čanžar, Katarina Toplek i Igor Vlajnić. U prvome dijelu izveli su nekoliko popijevki Ivana pl. Zajca i budnice Domovini i ljubavi te Moja lađa. Ciklus je završio finalom U boj!. Uslijedilo je predavanje akademika Josipa Bratulića pod naslovom Nikola Šubić Zrinjski i odjeci njegova djela u hrvatskoj književnosti. Akademik Bratulić dao je kratak presjek književnika i književnih djela koji su se bavili spomenutom temom s refleksijama na ukupni povijesni kontekst u kojem su djela nastajala te o njihovu utjecaju na suvremena previranja u nacionalnoj književnosti. |
|