English
 |
Grgur Marko Ivanković, Siniša Bjedov: Osječka slobodnozidarska baština Izbor gradiva iz Muzeja Slavonije i Državnog arhiva u Osijeku. Državni arhiv u Rijeci, 18. – 28. siječnja 2016. Deplijan izložbe, preklopni, 6 stranica. Organizatori izložbe: Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije i Državni arhiv u Rijeci. Nakladnik Državni arhiv u Osijeku. Za nakladnika Siniša Bjedov. Autor teksta na deplijanu Grgur Marko Ivanković. Tehnički postav izložbe Stjepan Glogoški. Fotografije Marin Topić. Digitalna obrada gradiva Ivana Ćurik. Lektura Vesna Bjedov. Prijevod na talijanski jezik Dean Vukušić. Prijevod na engleski jezik Bojana Trp. Oblikovanje Zvonimir Bonjaj. Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost bila je predstavljena javnosti na istoimenoj izložbi održanoj 2003. godine u Muzeju Slavonije te 2004. godine u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu. Ova, riječka, izložba nastala suradnjom Muzeja Slavonije i Državnog arhiva u Osijeku javnosti predstavlja i dio do sada nepoznato i neizlagano gradivo vezano uz ovu uvijek intrigantnu temu. Poticaj za ostvarenje izložbe u Državnom arhivu u Rijeci jest objavljivanje knjige autorice Ljubinke Toševe-Karpowicz: Masonerija, politika i Rijeka (1785.-1944.) o povijesti riječkog slobodnog zidarstva koja je nastala na temelju istraživanja gradiva sačuvanog u riječkom arhivu. Početci slobodnog zidarstva u Osijeku sežu u 1773. godinu kada je u osječkoj baroknoj Tvrđi osnovana loža Zur Wachsamkeit, koja je do 1780. godine radila na latinskom, a zatim do 1783. na njemačkom jeziku. Do ponovnog osnutka zasebne osječke lože, nakon 18. stoljeća, osječki su se slobodni zidari u sastavu zagrebačke lože K ljubavi bližnjega sastajali na različitim lokacijama u gradu te u iznajmljenim prostorijama osječkog hotela Central u Gornjem gradu gdje su u dvjema prostorijama drugog kata uredili Hram. Ovim su se prostorijama koristili od veljače 1911. do kraja listopada 1912., a ondje je 15. ožujka 1912. potpisana svečana povelja kamena temeljca budućeg hrama osječke slobodnozidarske lože Budnost – kino Urania. Projektant sklopa zgrade kina Urania i lože bio je osječki arhitekt, i slobodni zidar, Viktor Axmann. Kopanje zemlje za temelje zgrade započelo je 1. ožujka 1912., kamen temeljac postavljen je 15. ožujka, a prva kino predstava održana je 19. rujna 1912. Nepuna dva mjeseca nakon otvorenja osječke Uranije arhitekt Axmann izložio je nacrte ove zgrade na Prvoj internacionalnoj kino-izložbi u Beču, gdje je nagrađen medaljom i diplomom. Zgrada kina Urania pripada najznačajnijim secesijskim ostvarenjima u Hrvatskoj. Kruna slobodnozidarske simbolike kina Urania sadržana je u secesijski stiliziranom reljefnom prikazu sfinge smještene u vrhu pročelja. To fantastično biće predstavlja čuvaricu hrama i simbol je tajnovitosti i budnosti, a u osječkom slučaju simbolično čuva slobodnozidarsku tajnovitost rituala i Hram, a kao alegorija budnosti ističe ime osječke lože Budnost. Nedvosmislena slobodnozidarska simbolika istaknuta je i u metalnim svjetiljkama smještenim u kutu krova lože i plakatnom zidu kina. U svjetiljkama su visjela tri velika slobodnozidarska svjetla: kutnik, trokut (Biblija) i šestar. Sjedište lože u kinu Urania nalazilo se od studenoga 1912. do kraja lipnja 1924, kada je kupovinom prizemne kuće na Trenkovom trgu uređen novi slobodnozidarski Hram. Preuređene su prostorije korištene za ritual od 1925. do 1928. godine kada arhitekt Aksmanović izvodi radikalnu adaptaciju zgrade kojoj prigrađuje novi Hram. Osječki su slobodni zidari ovim prostorijama koristili do početka Drugog svjetskog rata kada su se sami raspustili i podijelili cjelokupnu imovinu. Osim tih dviju zgrada, koje su ujedno služile i kao hramovi lože Budnost, osječki su slobodni zidari u skladu sa svojim poslanjem u Osijeku podigli i niz značajnih općekorisnih zgrada: Sokolski dom, Šegrtski dom, Đački dom i Dječji dom. Osim lože Budnost, u Osijeku je od 1934. godine djelovala i židovska loža Menora, a osnivači su joj bili dvadesetšestorica uglednih Židova iz Osijeka i drugih slavonskih mjesta. U Muzeju Slavonije i Državnom arhivu u Osijeku sačuvana je mnogobrojna građa vezana uz djelovanje osječke slobodnozidarske lože Budnost. Nakon samoraspuštanja lože, početkom Drugog svjetskog rata, osječki su slobodni zidari razdijelili svu svoju imovinu različitim osječkim ustanovama, a knjižnicu i regalije te inventar hrama predali osječkom Gradskom muzeju, danas Muzej Slavonije. Sačuvani popisi predmeta osječke slobodnozidarske lože Budnost dragocjeni su dokumenti koji nam pružaju uvid u vrstu i količinu predmeta korištenih za različite potrebe lože. Popis na 11 stranica obuhvaća knjige, časopise, novine, regalije, slike, fotografije, pokućstvo i razne druge predmete koji su prevezeni iz lože, Trenkov trg 3, u Gradsku knjižnicu i Gradski muzej. Dio inventara lože u Muzej je dospio i kasnije. Dana 5. kolovoza 1994. slobodnozidarski su predmeti preneseni iz depoa Odjela umjetničkog obrta u Povijesni odjel, pri čemu je osnovana Zbirka slobodnozidarskih predmeta koja broji preko 400 muzealija. |
|
 |
Nataša Zaninović, Nataša Mučalo, Gordana Goreta: Industrijska arhitektura na rijeci Krki Izložba fotografija. Deplijan, preklopni, 8 stranica. Izložba je postavljena povodom obilježavanja 120 godina HE Krka, ali je dio većeg istraživačkog projekta o industrijskoj arhitekturi na Rijeci Krki. Izvori: Privatni arhiv obitelji Šupuk, Nacionalni park Krka, Gradski muzej Drniš, Državni arhiv u Šibeniku, Hrvatski državni arhiv. Arhitektonski koncept Martina Baranić, realizacija makete Dario Crnogaća. Izložba je postavljena povodom manifestacije Noć muzeja 2016, 29. siječnja 2016. |
|
 |
U Muzeju arhitekture in oblikovanja u Ljubljani 14. travnja 2016. otvorena je izložba Fragmenti prekinutog vremena - neizvedeni projekti turističke arhitekture. |
|
 |
Damir Batistić, Ivo Mileusnić: Riječke brigade - odore iz Domovinskog rata Katalog izložbe, 16 stranica. Organizator izložbe i nakladnik: Državni arhiv u Rijeci. Suorganizatori: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja i Riječki ogranak Matice hrvatske. Autori teksta: Ivo Mileusnić, Goran Crnković. Autori stručne koncepcije izložbe: Damir Batistić, Ivo Mileusnić. Autori fotografija: Petar Popić Mileusnić, Damir Batistić, Tihomir Tutek, Petar Lovrović, Silvano Ježina, Srđan Vrančić. Suradnici na pripremi izložbe: Tea Perinčić, Boris Zakošek, Sandro Poropat, Anamarija Reljac, Izabela Peculić, Ivan Reljac, G. K. Zec, Radovan Živanović, Čestmir Komarek, Neven Materljan, Sandy Uran, Zrinka Tolić Nikolić. Tehnički postav: Dorijana Macan, Flavia Bubrić, Rina Blažić Abramović, Dževad Gušić. Predmete za postav izložbe ustupili su Damir Batistić, Čestmir Komarek, Neven Materljan, Ivica Mataija, Ivan Šop, Damir Trinajstić, Hrvatski časnički zbor PGŽ, Radovan Živanović. Korišteno je arhivsko gradivo Državnog arhiva u Rijeci, Fotoarhiva zbirke Domovinskog rata PPMHP i Fotoarhiva Damir Batistić. ISBN 978-953-7134-27-3. Rijeka, travanj-lipanj 2016. |
|
 |
Marko Perić: Prvo postrojavanje Zbora narodne garde Fotografski zapisi sa svečane smotre Zbora narodne garde 28. svibnja 1991. Izložba fotografija. Deplijan, 4 stranice. Priređivači: Državni arhiv u Rijeci, Riječki ogranak Matice hrvatske. Inicijativni odbor: Hrvatsko društvo kolekcionara Militariae. Autor fotografija: Marko Perić. Autor postava: Damir Batistić. Tehnički postav: Dževad Gušić. Državni arhiv u Rijeci, studeni-prosinac 2016. |
|
 |
Rossana Poletti: Vi ste moje veliko srce Izložba o povijesti operete. Međunarodna operetna udruga iz Trsta i Hrvatski muzej turizma iz Opatije, u suradnji sa Zajednicom Talijana Opatije, Državnim arhivom u Rijeci i Gradskim kazališnim muzejom Carlo Schmidl Općine Trst, te uz podršku Regije Friuli Venezia Giulia, u opatijskom Umjetničkom paviljonu „Juraj Šporer“ od 11. do 30. srpnja 2015. i u Državnom arhivu u Rijeci od 19. srpnja do 26. kolovoza 2016. postavili su izložbu o povijesti operete pod nazivom “Vi ste moje veliko srce”. Izložba o povijesti operete “Vi ste moje veliko srce” rezultat je dugog rada Međunarodne operetne udruge – Friuli Venezia Giulia koja je aktivna već skoro dvadeset godina, a nastala je u suradnji s Gradskim kazališnim muzejom “C. Schmidl” iz Trsta. Na izložbi je predstavljeno mnoštvo katalogiziranih izložaka: stare fotografije umjetnika i scenografije, plakati i programi, ilustrirane naslovnice libreta i partitura, dokumenti i autogrami, stare razglednice, skice scenografije i kostima, medalje – sve kopije originala koji se čuvaju u Gradskom kazališnom muzeju C. Schimidl, uz dodatak materijala koji su prikupili privatni kolekcionari te izložaka koje je za ovu izložbu posudio Teatro Lirico “G. Verdi”. Jedan je prostor prigodno posvećen Opatijskom festivalu čiji počeci sežu u daleku 1935. godinu, a koji je trajao do početka Drugog svjetskog rata. Tršćanski festival 1950. godine bio je nadahnut upravo sjećanjem na izuzetan uspjeh koji je u tom kratkom vremenskom razdoblju postigao festival u Opatiji. Ova izložba predstavlja kronološki i vizualni pregled povijesti operete. Kustosica izložbe i kataloga je Rossana Poletti, a stručni savjetnik je Danilo Soli, koji se zajedno s Andreom Binetti pobrinuo za glazbu i video. Autori tekstova za katalog koji je tiskan na talijanskom (opsega 88 stranica) i na engleskom jeziku (opsega 60 stranica) su: Adriano Dugulin, Bogomila Kravos, Marina Petronio, Rossana Poletti i Danilo Soli. Talijanski organizatori su u vlastitoj nakladi tiskali i katalog izložbe na hrvatskom jeziku, opsega 16 stranica, za gostujuće izložbe u Opatiji i Rijeci. |
|
 |
Koncert skladbi Ivana pl. Zajca Organizatori: Riječki ogranak Matice hrvatske i Družba "Braća Hrvatskog zmaja", Stol riječko-bakarski U Državnom arhivu u Rijeci 15. prosinca 2016. održani su koncert i predavanje u povodu 450. obljetnice Sigetske bitke i 140. obljetnice praizvedbe opere Nikola Šubić Zrinjski. Pozdravni govor u ime organizatora održao je predsjednik OMH u Rijeci Goran Crnković naglasivši važnost junaštva Nikole Zrinskoga te utjecaj opere i književnih djela posvećenih tom junaku na sveukupnu nacionalnu kulturu i nacionalni duh. Nakon toga nastupili su studenti Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu – Područnog odjela Rijeka iz klase operne prvakinje i pedagoginje profesorice Olge Šober: Ivana Miletić, Rafaela Čanžar, Katarina Toplek i Igor Vlajnić. U prvome dijelu izveli su nekoliko popijevki Ivana pl. Zajca i budnice Domovini i ljubavi te Moja lađa. Ciklus je završio finalom U boj!. Uslijedilo je predavanje akademika Josipa Bratulića pod naslovom Nikola Šubić Zrinjski i odjeci njegova djela u hrvatskoj književnosti. Akademik Bratulić dao je kratak presjek književnika i književnih djela koji su se bavili spomenutom temom s refleksijama na ukupni povijesni kontekst u kojem su djela nastajala te o njihovu utjecaju na suvremena previranja u nacionalnoj književnosti. |
|