English
 |
Branka Arh: Andrija Girardi slikar svjetla u sjeni. Izložba i predstavljanje likovne monografije u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka u Rijeci. Palača Državnog arhiva u Rijeci, 19. do 29. siječnja 2015. Na predstavljanju su sudjelovali Branka Arh, Goran Crnković, Andrija Girardi i Mladen Urem. Predstavljena je knjiga: Branka Arh: Andrija Girardi slikar svjetla u sjeni (urednik Mladen Urem, grafički dizajn Branko Lenić, fotografije Marko Hadjina, prevoditeljica Patricia Alberini). Opseg knjige, 104 str, bilješka o piscu, str. 101, bibliografija, str. 93. Sažetci na engleskom i talijanskom jeziku, nakladnik Matica Hrvatska – Ogranak u Rijeci, Posebna izdanja 15, ISBN 978-953-6035-43-4, Rijeka 2014. Vrijeme održavanja izložbe: 19. do 29. siječnja 2015. | |
 |
Veliki rat od atentata u Sarajevu do ulaska talijanske vojske u Zadar. Izložba održana u Državnom arhivu u Rijeci od 30. siječnja do 20. veljače 2015. Na predstavljanju su sudjelovali Goran Crnković, Ante Gverić i Denis Martinović. Gostujuća izložba Državnog arhiva u Zadru organizirana povodom manifestacije 10. Noć muzeja. Tiskan je i istoimeni katalog opsega 36. stranica. Nakladnik Državni arhiv u Zadru. Katalog je tiskan povodom Međunarodnog dana arhiva i stogodišnjice Prvog svjetskog rata. Predgovor katalogu: Ante Gverić, koncepcija izložbe: Denis Martinović, tekstovi: Ante Gverić i Denis Martinović, fotografije: Tomislav Vrsaljko, kazalo imena: Marija Kero, postav izložbe: Ante Gverić, Denis Martinović, Edi Modrinić i Tomislav Vrsaljko. Državni arhiv u Rijeci 2015. | |
|
Međunarodna arhivistička konferencija „Stanje i perspektive arhivske glagoljske baštine“ / International archival convention „The state and the outlook of archival glagolitic heritage“ Organizatori skupa: Hrvatski državni arhiv (Zagreb), Državni arhiv u Pazinu, Državni arhiv u Rijeci, Icarus - International Centre for Archival Research (Wien) i The Creative archives' and users' network (Co-fundes by the Creative Europe Programme of the European Union). Državni arhivi u Rijeci i Pazinu u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, ICARUS-om (International Center for Archival Research) i The Creative archives' and users' network (Co-fundes by the Creative Europe Programme of the European Union) organizirali su, 28. i 29. svibnja 2015. godine međunarodnu arhivističku konferenciju „Stanje i perspektive arhivske glagoljske baštine“. Prvi dan konferencije održan je u Državnom arhivu u Pazinu, a drugi dio sljedećeg dana u Državnom arhivu u Rijeci. Namjera organizatora ovoga skupa bio je čuti od relevantnih znanstvenika (jezikoslovaca, povjesničara jezika i književnosti, povjesničara, kulturologa, i ponajvećma arhivista) o novopronađenim arhivskim zapisima koji još nisu obznanjeni javnosti. Također, ovo je bilo mjesto gdje se vršila smotra programa valorizacije naše glagoljske arhivske baštine kroz inicijative institucija, udruga i pojedinaca. Skup je uvodnim pozdravom otvorio ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu Elvis Orbanić. Nakon domaćina okupljenima su se, u ime suorganizatora, obratili ravnatelj Državnog Arhiva u Rijeci Goran Crnković, te ravnateljica Hrvatskog državnog Arhiva iz Zagreba Vlatka Lemić. U ime Porečke i Pulske biskupije skupu se obratio mons. Ivan Milovan, biskup u miru. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti skup je pozdravio akademik Josip Bratulić, a u ime iračkog izaslanstva koje je nazočilo konferenciji pomoćni biskup Bagdada mons. Basilio Yaldo. Skupu je nazočio i predsjednik Udruge crkvenih arhivista (Assocazione archivistica ecclesiastica) sa sjedištem u Vatikanu mons. prof. Gaetano Zito. On je izrazio pohvalno mišljenje o radu, aktivnostima i projektima hrvatskih arhivista, koji su kako je rekao od svjetskog kongresa crkvenih arhivista održanog prije dvije godine organizirali dva vrlo uspješna međunarodna skupa, prošle godine u Šibeniku i ove godine u Pazinu i Rijeci. Njihov rad na materiji crkvenih arhiva, napose stoga što su to državne a ne crkvene institucije, izuzetno je pohvalan, kao i njihova suradnja sa crkvenim institucijama. Njihovi uspjesi i aktivnost trebaju biti primjer drugim istočnoeuropskim zemljama na koji se način treba razvijati arhivistička struka, naglasio je mons. Zito, koji je zajedno s posjetiteljima razgledao zbirku Matičnih knjiga riječkoga Državnog arhiva. Razgledavanje je popraćeno prigodnim predavanjem uz vodstvo kroz najznačajnije primjerke sačuvanih matica koje su održali arhivisti riječkoga arhiva Boris Zakošek i Mladen Urem. Gosti su bili iznenađeni dugom tradicijom vođenja matičnih knjiga koje u ovom dijelu Hrvatske koje seže u prvu polovicu 16. stoljeća. Radni dio prvoga dana konferencije posvećen je starim, ali i novootkrivenim glagoljskim grafitima u Istri. U poslijepodnevnim satima sudionici su povedeni na izlet u Roč i Hum, putovanje alejom glagoljaša tumačio je akademik Bratulić, a u Humu su potom predstavljena dva izdanja Dražena Vlahova, Glagoljske matice krštenih i vjenčanih iz Draguća u Istri iz 16. stoljeća i Tri glagoljske matične knjige s otoka Prvića iz 17. stoljeća. Drugog dana, rad konferencije nastavljen je pri Državnom Arhivu u Rijeci, gdje je nakon pozdravnog govora ravnatelja Gorana Crnkovića u kojem je naglasio riječku glagoljašku tradiciju, počeo program izlaganja brojnih sudionika. Velik je interes izazvao rad dr. Sanje Holjevac. Manifestacija je zaključena okruglim stolom na temu „Zaštita arhivskog gradiva glagoljske crkvene provenijencije“. Predavanja prvi dan - Državni arhiv u Pazinu Glagoljica Istre i Kvarnera: Josip BRATULIĆ Glagoljski pravni spomenici u hrvatskim arhivima i knjižnicama; Ivan JURKOVIĆ - Glagoljski rukopisi – izdavački niz Državnog arhiva u Pazinu; Maja CERIĆ, Mirela MRAK - O istarskoj arhivskoj glagoljskoj baštini; Boris Domagoj BILETIĆ - Fašistički kulturocid i hrvatska književnost Istre; Mladen Juvenal MILOHANIĆ - Glagoljica na Bujštini; Darko KOMŠO - Novootkriveni glagoljski grafiti u Istri. Glagoljica ostalih krajeva: Svetlana VIALOVA - The largest Collectin of Croatin Glagolitic monuments outside of Croatia; Nataša MUČALO - Demographica et glagolitia Sibenicensia – izdavački projekt Državnog arhiva u Šibeniku; Kristian JURAN - Očuvanost i istraženost šibenske glagoljične baštine; Deborah ROGOZNICA, Zdenka BONIN - Glagolska pisana dediščina hranjena v Pokrajinskem arhivu Koper; Marina GRGIČEVIĆ, Gordana TVRDIĆ, Bruna Horović VUKOVIĆ - Glagoljska baština s osvrtom na bosančicu – hrvatsku ćirilicu u Državnom arhivu u Splitu; Ladislav DOBRICA - Uloga Hrvatskog državnog arhiva u očuvanju glagoljske baštine; Zoran PEROVIĆ - Tragovi glagoljice u Državnom arhivu u Dubrovniku; Markus LEIDECK - Tragovi glagoljice u Beču; Zoran LADIĆ - Bilježnički protokol vrbničkog notara popa Barića Bozanića iz sredine 16. stoljeća – najstarija glagoljska bilježnička knjiga iz Arhiva HAZU u Zagrebu. Put Aleje glagoljaša, Hum i Roč (voditelj: akademik Josip Bratulić). Predstavljanje knjiga: Dražen Vlahov, Glagoljske matice krštenih i vjenčanih iz Draguća u Istri (1579.–1650.) Dražen Vlahov, Tri glagoljske matične knjige s otoka Prvića (1689.–1711.) Predavanja drugi dan - Državni arhiv u Rijeci Glagoljica u obrazovanju: Andrej N. SOBOLJEV - Stanje i perspektive obuke naučnog kadra za proučavanje glagoljske baštine u Rusiji; Mateo ŽAGAR, Marijana TOMIĆ, Mario ESSERT - Mogućnost i ograničenja digitalne paleografije i kodikologije u istraživanju hrvatskoglagoljske baštine; Ivan BOTICA, Tomislav GALOVIĆ - Glagoljica u sveučilišnoj nastavi: primjer kolegija Hrvatska epigrafia i paleografia na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; Damir KREMENIĆ - Pisarnice ljetnih škola glagoljice na Krku. Glagoljica u crkvenom, književnom i tradicijskom nasljeđu: Johannes REINHART - Viđenje Konstantinovo (Visio Constantii) hrvatskoglagoljski tekst i slavenska tradicija; Ivan BOTICA i Kristian KUHAR - Tragom istarskih franjevaca trećoredaca glagoljaša na Krku; Andrea RADOŠEVIĆ, Antonio MAGDIĆ - Razvoj i pojava digitalne bibliografie hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga; Grozdana FRANOV-ŽIVKOVIĆ - MONUMENTA GLAGOLITICA ARCHIDIOECESIS IADERTINAE – transliteracije i faksimili glagoljskih spomenika zadarskog područja u izdanju Stalne izložbe crkvene umjetnost u Zadru. Glagoljica u aktivnostima i zbirkama: Heinz MIKLAS - The Activities of the Centre of Image and Material Analysis in Cultural Heritage (CIMA) in Vienna Related to the Glagolitic Heritage; Marica ČUNČIĆ - Djelatnost Staroslavenskoga instituta; Milan MIHALJEVIĆ - Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo: ustroj i ciljevi; Sanja HOLJEVAC - Dosadašnja istraživanja riječke arhivske glagoljske baštine. |
|
 |
Apostoli Slavena Ćiril i Metod i djela slovačkih umjetnika. Organizator izložbe je Veleposlanstvo Republike Slovačke u Zagrebu u suradnji s Državnim arhivom u Rijeci, Umeleckom besedom Slovačke i Maticom Slovačke u Rijeci. Uvodni govori: Juraj Priputen, veleposlanik, Goran Crnković, ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, Pavol Holeštiak, ravnatelj Ureda Žilinskog samoupravnog kraja i Pavol Semanco, predsjednik udruge Umjetnički kružok slovački. Slovački autori koji su izlagali na izložbi: Miroslav BUCHER, slikar; Ľudmila CVENGROŠOVÁ, kiparica; Jozef DOBIŠ, slikar; Alojz DRAHOŠ, slikar i kipar; Martin DZUREK, kipar; Mária FÜKÖ, slikarica; Stanislav HARANGOZÓ, slikar; Emília HODASOVÁ, slikarica; Melita GWERKOVÁ, slikarica; Ľudmila CHRENKOVÁ, slikarica; Mikuláš KLIMČÁK, slikarica; Stanislav KOLLÁRIK, slikar; Jozef MALÝ, slikar; Igor MEŠKO, slikar; Viera MEŠKOVÁ, slikar; Ján MEŠKO, slikar; Viktor MOTUS, slikar; Marián POLONSKÝ, kipar; Miloslava SALANCIOVÁ, slikar; Emil SEMANCO, slikar i fotograf; Milan STANO, slikar; Jozef ŠVIKRUHA, slikar; MILAN ORMANDIK, kipar i Lydia PATAFTA, slikarica. Državni arhiv u Rijeci. Rijeka, 20. svibnja – 20. lipnja 2015. | |
 |
Dorijana Malinarić-Macan, Iva Gobić Vitolović, Boris Zakošek: Restaurirane povelje iz fundusa Državnog arhiva u Rijeci. Katalog izložbe održane od 11. – 17. lipnja 2015. Tekst kataloga Dorijana Malinarić-Macan, Boris Zakošek; autorice izložbe Iva Gobić Vitolović, Dorijana Malinarić-Macan, urednik Goran Crnković, lektor Mladen Urem. Opseg 16 stranica. ISBN 978-953-7134-24-2. Nakladnik Državni arhiv u Rijeci. Rijeka 2015. | |
   
|
U utorak, 30. lipnja 3015. u Državnom arhivu u Rijeci je predstavljena knjiga Tuđmanov arhiv. Radi se o izdanju tiskanom u šest svezaka u kojem je objedinjena korespondencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana od 1990. do 1999. godine. Nakladnik je Hrvatska sveučilišna naklada u sunakladništvu s Hrvatskim institutom za povijest.
Urednik izdanja Miroslav Tuđman istaknuo je kako se ovo izdanje nije moglo objaviti ranije, jer se nije moglo doći do dokumenata koji čine sadržaj ovih knjiga, dodavši: “Da se to moglo učiniti početkom 2000-tih godina, ne bi bilo politike detuđmanizacije. Ta politika propada, a ovaj niz knjiga će dati svoj doprinos tome”. Govoreći o djelovanju svoga oca, rekao je kako je u promišljanju i djelovanju predsjednika Tuđmana važno znati da je on prije svega bio povjesničar, koji je u povijesti pronalazio okvire zbivanja u budućnosti. “Često ga se doživljavalo kao generala spremnog na vojna rješenja a on je znao iz povijesti da ništa što je nastalo na sili ne može biti trajno, te se od prvog dana zalagao za mirovna rješenja”. Naglasio je da dokumenti u ovom knjižnom nizu daju niz pokazatelja kako su drugi ljudi vodili loše politike ili su odstupali od svojih uvjerenja. “Bez ovih knjiga više se neće moći pisati o suvremenoj hrvatskoj povijesti”, istaknuo je. Anita Šikić, direktorica Hrvatske sveučilišne naklade koja je uz Hrvatski institut za povijest izdala knjigu, istaknula je da svih šest tomova zajedno imaju 3604 stranice, na kojima je objavljeno 1400 Tuđmanovih pisama drugim državnicima, Svetoj stolici, političarima zemalja s područja bivše države i vojnom stožeru ondašnje JNA, te pisama koje je od njih primao. Izdanje je prije svega namijenjeno domaćim i inozemnim znanstvenicima, a izrazila je uvjerenje da će biti zanimljivo i široj čitalačkoj publici. Na početku svakog toma, poredanih kronološki, tekstovi su znanstvenika i suvremenika u kojima se predstavlja povijesni kontekst obuhvaćenog razdoblja. Akademik Petar Strčić naglasio je kako je za povijesnu znanost bitno da se objavljuju ovakva izdanja, kao vrela podataka. “Iz ove korespondencije se može vidjeti što je Franjo Tuđman učinio za stvaranje i opstanak Hrvatske”, kazao je. Recenzent prof. dr. Ivan Rogić je “Tuđmanov arhiv” nazvao jednim od epskih zahvata prema činjenicama. Kao Tuđmanove karakteristike izdvojio je njegovo dragovoljstvo, što podrazumijeva da je istupao kao prvi u presudnim momentima i činio ono što je iznad njegovih obveza, potom karizmatičnost njegova djelovanja te teorijska sprema koja mu je omogućila uspješno predviđanje i poduzimanje koraka. Ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci Goran Crnković je rekao da je Franjo Tuđman stao na čelo naroda u teškim i izazovnim vremenima koja su, unatoč tome, pružala perspektivu. “Znao je oformiti program iza kojega je stao narod, te ga vodio do osamostaljenja, međunarodnog priznanja i oslobođenja”. Predstavljeno izdanje označio je jedinstvenim po značenju, jer se uobičajeno ne objavljuje arhiv državnika i dodao: “Ovo je temeljno djelo za svakoga tko se želi baviti hrvatskom poviješću”. |
|